Razvoj zaštite podataka na Balkanu

Šta donosi Opća/Opšta Uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) EU za Hrvatsku, a i za ostatak Balkana?

Ubrzani tehnološki razvoj i globalizacija doveli su do povećanja prikupljanja i razmjene/razmene podataka, tako da je potreba zaštite osobnih podataka sve više narastala. Iz tog razloga, Europski/Evropski parlament i Savjet/Savet EU usvojili su Uredbu o zaštiti fizičkih lica u vezi s obradom podataka o ličnosti i slobodnom kretanju takvih podataka, (EU) 216/679, koja je 25. svibnja/maja 2018. godine stupila na snagu.

Što/Šta donosi Uredba GDPR?

GDPR proširuje postojeća prava o zaštiti podataka sa ciljem da pravo na zaštitu osobnih podataka bude uravnoteženo s drugim osnovnim pravima. Podatkom u smislu Uredbe smatra se svaki podatak koji se odnosi na fizičko lice, a iz kojeg se može saznati identitet fizičkog lica, kao, na primjer/primer, ime i prezime, adresa stanovanja, e-mail, matični broj, podatak o lokaciji, a čak i IP adresa računara. Propisane su osnove, kojih se svako tko/ko obrađuje podatke o ličnosti mora pridržavati:

  • Pravo na zaborav – može se zatražiti brisanje osobnih podataka koje kompanija vodi, a čuvanje podataka mora biti vremenski ograničeno svrhom za koju se obrađuju
  • Pravo pristupa –  pravo uvida u podatke koje kompanija vodi o fizičkim licima
  • Pravo na zaštitu – kompanije moraju osigurati odgovarajuću bezbjednost/bezbednost podataka
  • Pravo na ispravku – može se zahtjevati/zahtevati da se podaci isprave ukoliko su netočni/netačni
  • Pravo prenosivosti – može se pristupiti osobnim podacima koje kompanija ima i prenjeti/preneti ih u drugu

Kakve su posljedice/posledice po članice EU, kao što je  Republika Hrvatska?

U zemljama EU, kao što je Republika Hrvatska, taj pravni akt djeluje/deluje direktno kao zakon, što znači da kompanije sa sjedištem/sedištem na teritoriju/teretoriji Republike Hrvatske moraju obrađivati podatke u skladu sa Uredbom. Tko/Ko prikuplja osobne podatke mora striktno razjasniti koje podatke i zašto ih prikuplja i kako ih obrađuje. Između ostalog, onaj tko/ko nastupa kao oglašivač na internetu dužan je zatražiti suglasnost/saglasnost od korisnika za korišćenje kolačića.

Kakve su posljedice/posledice po zemlje izvan EU?

U zemljama izvan EU (kao što su Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna/Severna Makedonija) GDPR se ne primjenjuje/primenjuje direktno, ali u skladu s Člankom/Članom 3. Uredbe, GDPR je obvezujuća/obavezujuća za kompanije sa sjedištem/sedištem izvan EU, ukoliko je obrada osobnih podataka povezana sa:

  • nuđenjem robe ili usluga fizičkom licu iz EU, neovisno/nezavisno od toga da li fizičko lice treba da izvrši plaćanje ili ne; ili
  • praćenjem ponašanja fizičkog lica iz EU dokle god se to ponašanje obavlja unutar EU

Dakle, i ostale države izvan EU će morati svoje nacionalne Zakone o zaštiti osobnih podataka prilagoditi GDPR. Zemlje kandidati za članstvo imaju i prema ugovorima sa EU obvezu/obavezu prilagiđavanja svog zakonodavstva EU. Ministarstvo pravde Republike Srbije je objavilo nacrt novog Zakona o zaštiti ličnih podataka još u decembru 2017. godine, koji sadrži brojne odredbe slične ovima u GDPR. Kada će zakon biti donjet/donet nije poznato. Ostaje međutim nejasno kako primjeniti/primeniti i kontrolirati/kontrolisati predviđena stroga pravila u pravnom sistemu Srbije. Tako je i Ministarstvo unutrašnjih poslova u Republici Crnoj Gori najavilo da planira usvajanje novog Zakona o zaštiti ličnih podataka. Bosna i Hercegovina i Sjeverna/Severna Makedonija su u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju također/takođe dužna uskladiti domaći zakon sa pravom EU. Bez obzira na još nedovršenu pravnu regulativu u tim zemljama, dok se ne donesu novi nacionalni zakoni, kompanije koje su u kontaktu sa tržištem EU, to znači i sa tržištem Republike Hrvatske ili Republike Slovenije, moraju poštivati/poštovati Uredbu GDPR.

Kakve su posljedice/posledice prekršaja Uredbe?

Nepoštivanje/Nepoštovanje Uredbe, posebno nedozvoljena obrada podataka, povlači za sobom, nakon upozorenja, opomene i zabrane obrade podataka, novčane kazne u visini od 4 % ukupnog godišneg prometa, u iznosu do maksimalno 20 miliuna/miliona EUR kao i druge mjere/mere.


Advokat (Rechtsanwalt) Zoran Barać i njegovi saradnici stoje Vam na raspolaganju sa svojim poznavanjem različitih pravnih sistema i skoro dvadesetogodišnjim poslovnim iskustvom.